Organizirano slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini dokumentirano je od 1930. godine, od unošenja svjetla u Ložu Sima Milutinović Sarajlija. No, postoje indicije da je postojalo i prije Prvog svjetskog rata, u drugim okvirima.
Do danas ne postoje nikakvi dokazi da je u osmanskom periodu postojala slobodnozidarska loža na teritoriji BiH, ali su brojni Bosanci i Hercegovci poput Sime Milutinovića Sarajelije (1791-1847) ili Miće Ljubiratića (1839-1889) bili članovi loža u drugim zemljama.
Što se tiče austrougarskog perioda, postoje određene indicije da je prije Prvog svjetskog rata postojala masonska loža u nekom obliku u BiH, najvjerovatnije pod zaštitom Velike Simboličke Lože Ugarske.
Iz arhitektonskih tragova prikazanih u fotografijama na ovoj webstranici nesumnjivo se može zaključiti da je masonsko djelovanje prisutno najkasnije od 1890., kada se pojavljuju prvi slobodnozidarski simboli na sarajevskim zgradama, koji i danas svjedoče o slobodnozidarskom prisustvu u tom periodu.
Okosnicu slobodnog zidarstva tog perioda čini loža Sima Milutinović Sarajlija, osnovana 1930. godine. Postojao je i slobodnozidarski hram čija lokacija do danas nije poznata.
Slobodno zidarstvo u BiH obnovljeno je 1998/1999. godine, prije svega, uz pomoć austrijske i slovenske braće. Prvi put u istoriji, 2005 godine utemeljena je Velika Loža BiH. Danas, pod njenim okriljem, djeluje devet pravih i potpunih loža, dva bočna reda i istraživačka loža Quatuor Coronati.